Category Archives: Tehnologija

Gde su danas osnivači Fejsbuka

6879295424fa8fab4e9542100567624_orig

Kompleksan odnos Eduarda Saverina i Marka Zakerberga bio je u emotivnom centru pažnje filma “Društvena mreža”. Pošto svi znaju da je Zakerberg ostao na čelu Fejsbuka i da zarađuje milijarde, gde se nalazi i šta je danas sa njegovim bivšim prijateljem, Saverinom? Tokom poslednje tri godine, Saverin je svoj novi dom stvorio u Singapuru.

“Wall Street Journal” otkriva da je 30-godišnji Saverin postao lokalna zvezda u Singapuru, gde je investirao novac u nekoliko kompanija, a značajno je pomogao i kozmetički poduhvat bivše Mis Singapura. U poređenju sa Zakerbergom, koji je neverovatno štedljiv i skroman (on i dalje vozi svoju Akuru i živi skromno u Palo Altu u Kaliforniji), Saverin poseduje luksuzni apartman, vozi Bentli i na šampanjac “Cristal” tokom noći potroši i zavidnih 50.000 dolara.

Saverin – koji je bio jedan od prvih investitora Fejsbuka i CFO (finansijski direktor) – tužio je Zakerberga pošto ga je ovaj “marginalizovao”, a njegove deonice u Fejsbuku značajno smanjio. Tužba je rešena vansudskim poravnjanjem 2009. godine, a Saverin je dobio 5% udela u kompaniji. Iste godine Saverin se preselio u Singapur.

Procenjuje se da Eduardo Saverin još uvek poseduje oko 2% deonica FB-a – koji, s obzirom da Fejsbukov IPO dostiže i 95 milijarde dolara, može da “traje večno”. Časopis Forbs procenjuje njegovo bogatstvo na 2 milijarde dolara, a rangira ga na 634. mesto liste najbogatijih osoba na svetu, a nedavno je ušao i na “TOP 12 najpoženijih neženja milijardera.”

oš jedan ko-osnivač Fejsbuka – Dastin Moskovic, pretekao je Zakerberga na listi kao “najmlađi milijarder na svetu” u 2011. godini, prema izvorima Forbsa.

Četvrti ko-osnivač – Kriz Hjuz, na listama se vodi “samo” kao multi-milioner, ali još uvek ima dovoljno novca da kupi kontrolni paket akcija u u vašingtonskom časopisu “The New Republike”.

Od četiri ko-osnivača Fejscbuka, Mark Zakerberg je jedini koji je ostao u kompaniji do danas.

Predstavljen Samsung Focus 2

17874831004fa8d006d9167425477070_640x438

Iako su mu najprodavaniji modeli na Androidu, Samsung se ne odriče ni drugih platformi.

Juče je zvanično predstavljen Samsung Focus 2, Windows Phone telefon sa podrškom za 4G LTE.

4-inčni Super AMOLED ekran i glavna kamera rezolucije 5 megapiksela i prednja VGA kamera, kao i jednojezgarni procesor na 1,4GHz odlike su ovog smartfona koji će se naći u ponudi američkog operatera AT&T. Dostupan je samo u beloj boji.

“Samsung je neprikosnoveni lider što se tiče ponude smartfona na različitim platformama i Focus 2 je moćan primer naše posvećenosti Windows Phoneu”, rekao je predsednik kompanije Samsung Mobile, Dejl Son.

Iako Samsung nije jedini koji nudi Windows Phone uređaje, ovaj smartfon ima jednu značajnu prednost, a to je cena od svega 49,99 dolara uz dvogodišnji ugovor.

Šta treba znati o SGS3

2

Samsung Galaxy S III jedan je od najočekivanijih Android telefona ove godine, i svakako najočekivaniji Samsungov primerak.

Sajt PC World izdvojio je četiri ključne karakteristike koje odlukuju ovaj smartfon.

Ubistveni hardver – Kao što se i očekivalo, SGS3 ima 1,4GHz četvorojezgarni procesor, kameru rezolucije 8 megapiksela i prednja od 1,9, a tu je i Super AMOLED ekran dijagonale 4,8 inča- T i je i baterija od 2100mAh, a telefon teži 133 grama i debljine je 8,6 milimetara.

Softver koji vas poznaje – Jedna od najinovatinijih funkcija je mogućnost telefona da vas vidi, sluša i odgovara vam, kroz softver za zvuk i kameru. Ne morate dodirivati ekran kako se ne bi zatamneo, kamera vidi da gledate u ekran i drži ga “budnim”.

Inicijalno ne podržava LTE – Kada se nađe na policama ovog meseca, SGS3 će imati podršku za HSPA+, ali ne i LTE, iako je bilo prostora za LTE čipset. Samsung je najavio da će LTE verzija biti dostupan od leta.

Radi na najnovijem Androidu – Ice Cream Sandwich je verzija Androida koji se nalazi na ovom smartfonu, kao i većina novih Androida koji su stigli ili uskoro stižu na tržište.

Ekrani na dodir postaju pametniji

Touchscreen

Disney i Univerzitet Carnegie Mellon razvili su Touche, interfejs koje podržava više pokreta odjednom i može biti dodat na postojeće ekrane osetljive na dodir i druge objekte, uključujući i ‘pametne kvake’.

‘Pametna kvaka’, piše CNET, reaguje zavisno od toga kako je i čime dodirnete. Dva prsta, i na njoj će se pojaviti znak ‘Vraćam se brzo.’ Kružni zahvat celom rukom, i vrata će se zaključati.

Novi interfejs reaguje na niz pokreta koje sadašnji ekrani osetljivi na dodir ne prepoznaju, povećaće količinu i vrstu informacija koje ćemo moći da unosimo u pametne telefone, a može štošta – u rasponu od površine stola do delova tela – pretvoriti u uređaje za unos podataka za računar.

Recimo, kauč koji pali TV u trenutku kad sednete na njega i isključi ga ako zaspite. Sto bi mogao postati osetljiv na pokrete, pa u restoranima prikazivati jelovnike ili ukloniti potrebu za mahanjem konobaru. Muziku na digitalnim plejerima gasićete približavanjem prsta usnama.

Nije nezamisliva budućnost u kojoj uređaji uopšte neće imati ekranili dugmad, već će se u potpunosti naredbe primati putem pokreta ljudskog tela.

Sadašnji kapacitivni ekrani obično funkcionišu kao binarni sistem- ili dodiruejte ekranili to ne činite. Inženjeri iz Disneya i Carnegie Mellona otišli su korak dalje. Razvili su sistem koji više puta meri povratnu voltažu vašeg dodira, što za posledicu nudi veći raspon frekvencijskih vrednosti.

Ta tehnika, nazvana Swept Frequency Capacitive Sensing, omogućuje primanje više informacija i rad s različitim vrstama pokreta. S toga ćete moći da komunicirate sa digitalnim uređajima tako što ćete ih hvatati ili štipkati.

Stiv Džobs hteo da bude Vili Vonka

Priča se da je Stiv Džobs je imao plahovitu narav i ozbiljnu opsednutost perfekcionizmom, ali to ne znači da nije umeo da se zabavlja.

Nedavno objavljena nova biografija pokojnog osnivača Applea, od autora Kena Sagala, pod nazivom “Suludo jednostavno: Opsesija koja je upravljala Appleovim uspehom” (Insanely Simple: The Obsession That Drives Apple’s Success) otkriva jednu od Džobsovih otkačenijih ideja: želeo je da milionitu kupovinu originalnog iMaca proslavi u stilu Vilija Vonke.

„Baš kao što je Vonka uradio u filmu ‘Čarli i fabrika čokolade’, Stiv je hteo da da stavi zlatni sertifikat koji predstavlja milionitog kupca u kutiju jednog iMaca i obavesti javnost o tome”, piše Sagal u knjizi. „Ko god da je otvorio srećnu kutiju sa iMacom, dobio bi refundaciju troškova kupovine i nagradno putovanje u Kupertino gde bi (verovatno u pratnji cele porodice) bio poveden na obilazak Apple kompleksa”.

Izgleda da je Džobs bio vrlo ozbijan oko sprovođenja ideje. Osnovao je internu kreativnu grupu koja je trebalo da dizajnira prototip zlatne karte i čak je planirao da pobednika upozna u ekstravagantnom izdanju kao Vili Vonka.

Džoni Dep kao Vili Vonka u filmu 'Čarli i fabrika čokolade'

Nažalost, izgleda da su mu na put stali kalifornijski zakoni. Naime, država zahteva da učešće u nagradnim igrama bude omogućeno svima bez kupovine određenog proizvoda, što znači da Džobs nije mogao da ograniči potencijalne pobednike samo na iMac kupce, čak ni na kupce Apple proizvoda.

Ken Sagal, stručnjak za marketing koji je radio sa Džobsom 12 godina, misli da je ideja o Viliju Vonki bila jedna od „najluckastijih” koju je njegov bivši šef imao.

„Činjenica da je hteo da se maskira uopšte nije ličila na njega”, kazao je Sagal za Business Insider.

izvor

Staviš cvikere i surfuješ netom

Ako niste uvek u prilici da se bez muke ”nakačite” na Internet, Google ima rešenje.

Guliver/Getty

Naočare sa monitorima uz pomoć kojih će elektronska pošta i Internet stranice biti samo nekoliko centimetara od očiju, mogle bi biti u prodaji već krajem ove godine.

Pametne naočare će imati senzore pokreta i sistem navigacije, što će korisnicima omogućiti da saznaju informacije o zgradama u kojima se nalaze, ili kako lakše da pronađu određene adrese.

Dostup Internetu biće uspostavljen pomoću mobilne mreže 3G ili 4G. Ove naočare imaće procesor nalik smartfonu, uz operativni sistem Android, a za navigaciju će moći da posluži jednostavan pokret glave.

Cena ovih Google “cvikera” iznosiće između 200 i 600 dolara.

Procurele YouPorn lozinke

Oko 6.400 lozinki za pristupanje popularnom sajtu YouPorn, kruži Internetom zbog propusta u merama zaštite korisničkih podataka.

Do propusta je došlo prilikom prijave podataka za korišćenje četa, tako da su sada lozinke, mejlovi i imena mnogih korisnika “procureli” u javnost.

“Sajt nije bio meta hakerskog napada, već je problem nastao usled nepreduzimanja odgovarajućih mera zaštite prilikom osiguravanja korisničkih podataka”, rekla je za AP Kejt Miler portparolka kompanije Manwin Holding SARL u čijem vlasništvu je YouPorn.

Osim što je ugrožena privatnost korisnika sajta, oni su sada i na meti hakera koji mogu da iskoriste njihove lozinke kako bi ušli u mejlove, PayPal i Amazon račune.

YouPorn je jedan od najpopularnijih pornografskih sajtova s obzirom na to da ga svakodnevno poseti oko 60 miliona korisnika.

Ako se bojite da i vaše lozinke za ovaj ili neki drugi sajt, ne budu “provaljene”, kliknite OVDE i saznajte kako da kreirate najsigurniju moguću lozinku.

Flash na Linuxu samo uz Chrome

Korisnici Linuxa koji žele da gledaju Flash sadržaj uskoro neće imati drugog izbora osim da koriste Googleov Chrome, jer će Adobe prestati da nudi samostalnu verziju Flash Playera za Linux posle verzije 11.2 koja će se pojaviti kasnije ove godine.

 

 

 

 

 

 

 

Posle toga će nove verzije Flash plejera biti na raspolaganju samo kao deo Chromea, Googleovog browsera.

Međutim, dobra vest je da će Adobe nastaviti da izdaje bezbednosne nadogradnje za Flash 11.2 za Linux još pet godina po njegovom objavljivanju.

Adobe je u sredu saopštio da u saradnji s Googleom razvija novi interfejs za programiranje aplikacija (Application Programming Interface, API) namenjen korišćenju dopunskih modula (plugin) u Chromeu, a cilj mu je da zameni postojeći interfejs koji Flash Player trenutno koristi, poznat kao Netscape Plugin API, NPAPI.

Novi API će se zvati Peper plagin API (Pepper Plugin API, PPAPI), ili kratko Peper, i njegov zadatak je da služi kao sloj između dopunskog modula i browsera koji apstrahuje razlike njegove primene na različitim operativnim sistemima.

Adobe i Google su sada napravili pepersku varijantu Flash Playera za sve x86/64 platforme koje podržava Chrome, a Google će kasnije početi da je distribuira kao deo Chromea na svim platformama, uključujući i Linux. Od tog trenutka će to biti jedini način da korisnici Linuxa dobiju Flash. Na Windowsu i drugim platformama Adobe će nastaviti da podržava i nepeperske PAPI interfejse.

Adobe nije pomenuo da je ijedan drugi browser uključen u ovu šemu Flash plejera, a Mozilla je, kao tvorac Firefoxa, izričito izjavila da je Peper ne zanima.