Category Archives: Informacije

Ruska flota biće najjača na svetu

Premijer Rusije Vladimir Putin najavio grandioznu obnovu Ratne mornarice i u budžetu za tu namenu izdvojio oko 150 milijardi dolara.

Borej

 

Ruska Ratna mornarica nalazi se pred najvećim programom obnove i modernizacije od njenog nastanka, a u ruskom budžetu je za to namenjeno 4,5 triliona rubalja, odnosno oko 150 milijardi dolara.

Samo u toku ove godine je za izgradnju nuklearnih i dizel podmornica i fregata i remont i održavanje flote potrošeno preko 85 milijardi rubalja (oko 280 miliona dolara), pokazuju podaci ruskog Ministarstva odbrane.

Ministarstvo odbrane Rusije i Udružena brodogradilišna korporacija “Sevmaš” u Severodvinsku potpisali su nedavno sedam ugovora za projektovanje i izgradnju atomskih podmornica serije “Borej” i “Jasenj”, a vrednost ovog posla iznosi 280 milijardi rubalja (oko 10 milijardi dolara).

Prilikom potpisivanja ovog ugovora, premijer Rusije Vladimir Putin je najavio opsežan plan obnove Ratne flote, bez presedana u svetskim okvirima, prenose ruski mediji.

“Treba iz korena da obnovimo materijalno-tehničku bazu naše Ratne mornarice. Moramo da stvorimo snažnu grupaciju pomorskih strateških nuklearnih snaga od podmornica četvrte generacije, kupimo savremene brodove i izvršimo modernizaciju i remont tehnike”, rekao je Putin.

“Sevmaš” je jedino brodogradilište u Rusiji u kojem se grade podmornice na nuklearni pogon, a do sada su isporučili 128 takvih podmornica.

Pre tri godine iz ovog brodogradilišta su počele da izlaze, kako ih ruski mediji zovu, “raketne podvodne krstarice strateške namene” iz klase “Borej”.

Ove nuklearne podmornice predstavljaju osnovu morskog nuklearnog štita Rusije. Prvo je porinut “Jurij Dolgoruki”, pa “Aleksandar Nevski”, a u toku je gradnja treće atomske podmornice klase “Borej”.

Planirano je da do 2017. godine ruska Ratna mornarica ima osam takvih podmornica, na kojima će da bude instalirano po 16 lansirnih uređaja za balističke rakete “Bulava”.

Ove rakete mogu da nose od šest do 10 supersoničnih nuklearnih bojevih glava individualnog navođenja i prema analizama stručnjaka, praktično su nezaustavljive.

Za sada u arsenalu SAD ne postoji protivraketna odbrana, koja bi mogla da bude efikasna protiv “Bulave”.

Rusija nije odustala ni od klašicnih dizel podmornica i do 2020. godine će da joj bude isporučeno 10 novih podmornica “četvrte klase”.

Trenutno, ruska Ratna mornarica ima 20 podmornica “treće” klase, koje će sa novim, predstavljati osnov ruske pomorske moći, tamo gde nuklearne podmornice ne mogu da operišu, u Crnom moru i Baltiku.

U Petrovgradu je početkom novembra u “Admiralskom brodogradilištu” održana svečana ceremonija porinuća dizel podmornice “Rostov na Donu”.

Ona spada u najtiše podmornice svoje klase, a naoružana je modernizovanim raketsko-torpedskim sistemima. Takođe, u “Admiralskim brodogradilištima” se odvija izgradnja dve serijske dizel podmornice četvrte generacije “Kronštat” i “Sevastopolj”.

Što se tiće novih brodova, u “Severnom brodogradilištu” u Petrovgradu grade se četiri korvete, dve fregate i specijalni brod za vezu.

Akcenat nove flote ruske mornarice će umesto velikih krstarica i razarača biti na izgradnji manjih brodova, bržih i tehnički superiornih u odnosu na konkurenciju na Zapadu.

U izgradnji je korveta “Snalažljivi”, koja će svojim karakteristikama i borbenim osobinama prevazići slične brodove takve klase. Brod je višenamenski, ima visoki nivo automatizacije i građen je “stelt” tehnologijom, što mu obezbeđuje relativnu nevidljivost.

Brod će da poseduje ofenzivno raketno naoružanje i torpeda, kao i helikopter za borbu protiv podmornica. Nova tehnologija primenjena pri gradnji trupa omogučiće mu da za 25 odsto smanji otpor vode pri kretanju brzinom oko 30 čvorova.

Trenutno, ruska Ratna mornarica ima jedan nosač aviona “Admiral Kuznjecov”, koji će sledeće godine biti van funkcije, jer će biti odveden na remont.

Mada grandioznim planom obnove ruske mornarice nije predviđena gradnja još nekog nosača aviona, priprema projekta je već započela. Prema nekim najavama, 2018. godine bi trebalo da bude završen projekat novog “super-nosača aviona”, sa čijom izgradnjom bi trebalo da se počne 2020. godine.

Paralelno sa ovim projektom, Rusija planira i koji će avion da bude osnova njenih mornaričkih jedinica. Pretpostavlja se da će to da bude Su-47 Berkut – projekat ruskog perspektivnog palubnog lovačkog aviona.

Tužio papu jer se vozi bez pojasa

Da li će se pozvati na diplomatski imunitet?

Tužio papu jer se vozi bez pojasa (VIDEO)

Nemac iz Dortmunda podneo je prekršajnu prijavu protiv pape Benedikta XVI jer nije bio vezan u papamobilu tokom poseta Nemačkoj krajem septembra.

Advokat muškarca Džons Kristijan Sanderman podneo je prijavu u ime svoje stranke, jer papa nije bio vezan i više od sat vremena, prenosi nemačka štampa. Kao dokaz za prekršaj advokat je priložio video sa Jutjuba.

Sanderman, međutim, nije bio prvi izbor muškarca iz Dortmunda, već je slučaj prihvatio pošto su nekoliko advokata odbila slučaj. Ni Sanderman, ni njegov klijent nisu katolici.

U najgorem slučaju, papa bi mogao biti kažnjen sa 30 do 2.500 evra, ali ako aktivira svoj diplomatski imunitet, ništa od epiloga u sudu.

Lepu Juliju terete i za ubistvo?

Ukrаjinsko tužilаštvo imа “neoborive dokаze” o umešаnosti bivšeg ukrаjinskog premijerа Julije Timošenko u ubistvo pаrlаmentаrcа i biznismenа 1996. godine, izjаvio je zаmenik predsednikа pаrlаmentа Renаt Kuzmin.

Julija Timošenko (arhiva)

Jevgenij Ščerbаn, zаmenik predsednikа pаrlаmentа, ubijen je nа аerodromu u istočnom ukrаjinskom grаdu Donjecku u novembru 1996. godine. U ovom nаpаdu ubijeni su i njegovа suprugа i rаdnik nа аerodromu.

Posle 2000. zbog ovog ubistvа uhаpšeno je i zаtvoreno osmoro ljudi. Troje od njih osuđeno je nа doživotnu robiju, podsećа RIA Novosti.

Pаvel Lаzаrenko, koji je bio premijer Ukrаjine 1996-1997. godine, osuđen je kаo glаvni nаlogodаvаc ubistvа. On trenutno služi zаtvorsku kаznu u SAD zbog prаnjа novcа.

U intervjuu zа ukrаjinski televizijski kаnаl “Inter TV” Kuzmin je rekаo dа je “novаc prebаčen nа rаčune ubicа iz kompаnijа u vlаsništvu Lаzаrenkа i Timošenkove”, kojа je 1990-tih bilа sаveznicа Lаzаrenkа.

“Štаviše”, rekаo je on, “firmа ‘Simаli enterprаjz’, kojа je prebаcilа novаc zа ubistvo Ščerbаnа, tаkođe je prebаcilа novаc zа Timošenkovu zа kupovinu kаputа, bundi, nаkitа i plаćаnje hotelskih i rаčunа u restorаnimа”.

Portpаrol Tiomošenkove Nаtаlijа Lisovа odbаcilа je tvrdnje o umešаnosti bivše premijerke u ubistvo Ščerbinа kаo “obične gluposti”.

Julijа Timošenko, glаvnа opozicionа figurа u Ukrаjini, osuđenа je nа sedаm godinа zаtvorа u oktobru zbog zloupotrebe položаjа u vezi sа potpisivаnjem sporаzumа o uvozu gаsа sа Rusijom 2009. godine.

Njeno suđenje, koje mnogi vide kаo politički motivisаno, izаzvаlo je kritike Zаpаdа, а EU zаpretilа je dа će prekinuti pregovore sа Ukrаjinom o člаnstvu.

Njeni аdvokаti već su uložili žаlbu nа presudu, kojа je bilа predmet kritike i u Rusiji.

Inače oprečne su i informacije o zdravlju bivše premijerke i dok jedni tvrde da joj je život ugrožen, vlast navodi da joj nije ništa.

Pretnje smrću Čedomiru Jovanoviću

“Pratimo vas svaki dan i biramo mesto i vreme za likvidaciju. Možda će prvo biti likvidirani članovi porodice, a vi na kraju”

Pretnje smrću Čedomiru Jovanoviću

Na adresu predsednika Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića stiglo je preteće pismo, o kome je obaveštena i policija, saznaje “Blic”.

Uznemirujuća poruka ispod koje je potpisano udruženje “Srbi iz Srbije, Vojvodine i Kosova, Srbi svi” sadrži pretnje smrću Jovanoviću i celoj njegovoj porodici, ali i svim, kako se navodi, “drugim izdajnicima, njihovim ženama i deci“. Pošiljaoci prete i da će uništiti svu pokretnu i nepokretnu imovinu jer, kako ističu, “moraju Srbiju osloboditi tog smrada”.

Organizovano se spremamo da oslobodimo Srbiju od izdajnika i NATO plaćenika. Imamo dosta spremnih ljudi, dosta oružja, municije, eksploziva, ručnih bombi koje ćemo utrošiti i likvidirati kompletnu porodicu. Mnogo nas interesuje koliko si ti, Čedo, dobio para od Šiptara, Amerike i NATO pakta da ubeđuješ građane Srbije da predaju Kosovo Šiptarima“, navodi se u pretećem pismu.

Upozoravamo Dačića da povuče sve policajce koji vas obezbeđuju da ne bi i oni stradali. Proverili smo i znamo tačno gde stanujete, gde radite, gde izlazite, u koji ti vrtić idu deca, Čedo. Znamo broj registarskih tablica. Ovo će biti početak likvidacije NATO plaćenika u Srbiji. Akcija počinje u novembru mesecu ove godine. Već smo se angažovali i pratimo vas svaki dan i biramo mesto i vreme za likvidaciju. Možda će prvo biti likvidirani članovi porodice, a vi na kraju“, stoji u poruci.

U LDP kažu za “Blic” da pretnje nisu neuobičajene, ali da se sa ovako gnusnim i zastrašujućim do sada nisu sretali. Zamenik predsednika LDP Nenad Milić, inače nekadašnji zamenik ministra unutrašnjih poslova, kaže za “Blic” da su pretnje posledica kampanje koja se protiv lidera LDP vodi.

Pretnje Jovanoviću su direktna posledica kampanje koja se godinama unazad protiv njega vodi bez obzira na to da li one svoju bolesnu motivaciju pronalaze u priči o Kosovu ili njegovom beskompromisnom insistiranju na razotkrivanju političke pozadine ubistva Zorana Đinđića. To policija mora da reši. Očekujem jasnu političku reakciju ljudi koji vode ovu zemlju, jer će se pretnje ponavljati sve dok se ne prekine sa političkom kampanjom kriminalizacije Jovanovića” – ističe Milić.

Zavirite u mozak Alberta Ajnštajna

Mozak čuvenog fizičara po prvi put će biti izložen za javnost.

Zavirite u mozak Alberta Ajnštajna

Filadelfijski “Mütter Museum” i Istorijska medicinska biblioteka predstavili su javnosti 45 uzoraka mozga Alberta Ajnštajna.

Reč je o vrlo tankim delovima mozga koji su nakon njegove smrti uzeti kako bi se otkrilo šta ga je činilo toliko posebnim.

Ajnštajnov mozak uklonjen je iz tela tokom uobičajene obdukcije nakon njegove smrti 1955. godine. Njegovo je telo, prema posljednjoj želji, bilo kremirano, a pepeo je rasut na nepoznatoj lokaciji.

Patolog Tomas Harvi, koji je obavljao obdukciju, nije vratio mozak u telo tvrdivši da je od Ajnštajnovog sina dobio dopuštenje da mozak zadrži u naučne svrhe. Međutim, Ajnštajnova porodica je to demantovala zbog čega je Harvi izgubio posao.

Harvi je, ipak, zadržao mozak i razrezao ga u 240 tankih delova koje je čuvao u svojoj kući. Nije objavio nikakva značajna otkrića tvrdeći kako nije uspeo da pronađe ništa posebno.

Svaki deo mozga širok je između 20 i 50 mikrona, dok je, poređenja radi, ljudska kosa široka 100 mikrona.

Drugi naučnici su vremenom uspeli da otkriju posebnost Ajnštajnovog mozga koji je imao 73 posto više glija ćelija od proseka.

Glija ćelije omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uslova u unutrađnjoj okolini ćelija i pružaju podršku i zaštitu neuronima. To znači da je Ajnštajnov mozak koristio više kalorija od mozga prosečne osobe.

Takođe, otkriveno je kako je njegov mozak bio 15 odsto širi od proseka. Upravo u tom širem delu nalaze se centri odgovorni za matematičko razmišljanje i zamišljanje pokreta. Takođe, krvni sudovi su bili u boljem stanju nego što je trebalo da budu s obzirom na starost.

50 000 ljudi sa KiM hoće u Rusiju

Kosovska Mitrovica — Peticiju za dobijanje ruskog državljanstva na teritoriji Kosova je potpisalo više od 50.000 ljudi, kaže jedan od inicijatora akcije Zlatibor Đorđević.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

“Nezadovoljni smo tokom pregovora u Briselu, ako se završe kao što su počeli biće to kraj Srbima na Kosovu i Metohiji, a dvojno državljanstvo sprečilo bi i sve agresivniju islamizaciju Srba na Kosovu”, rekao je agenciji Beta Đorđević, koji je predsednik pokreta “Stara Srbija” iz sela Leška.

Ruskoj ambasadi u Beogradu, početkom novembra predato je 21.733 zahteva, potpisivanje peticije je nastavljeno u svim sredinama i danas imamo oko 50.000 zahteva, tvrdi Đorđević.

Đorđević je objasnio kako se prikupljaju potpisi za rusko državljanstvo:

“Potpise prikupljaju volonteri, koji idu od kuće do kuće, jer je zahladnelo i ne može se biti napolju”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, zainteresovani na štampanom formularu upisuju ime i prezime, prebivalište i matični broj.

“Na uvid im dajemo i propratno pismo u kome je objašnjeno zašto se traži pomoć od Ruske Federacije”, dodao je Đorđević.

On je ukazao da je pomoć Srbima neophodna jer kosovske institucije ucenjuju uglavnom stare i siromašne građane da izvade njihova lična dokumenta i da postanu Kosovari, kako bi ostvarili pravo na penzije i ostala socijalna davanja od po 45 evra.

Sve se to događa pred očima međunarodne zajednice i Evrope, ali i naše države i Vlade, kazao je on i dodao da je humanitarna katastrofa izmišljena da bi velike sile prigrabile rudno i drugo bogatstvo Kosova.

“Ne tražimo da Rusija ratuje sa Amerikom zbog Srba na Kosovu. Dovoljno je da nas ona zastupa na političkom planu i brani istinom. Ako se te dve svetske sile suoče argumentima i istinom, Rusija će izvojevati ubedljivu pobedu”, rekao je Đorđević.

Glumci iz gej spota u strahu za život

Glumci Todor Vujoševih i Bojan Bulatović napustili su Podgoricu, zbog pretnji koje su dobili nakon što su snimili televizijski spot kojim se apeluje na prihvatanje prava na drugačiju seksualnu orijentaciju.

TV spot o LGBT pravima predstavljen je prošle srede u Podgorici, a odmah nakon toga glumac Vujošević, jedan od aktera spota, primio je preteću SMS poruku, objavila je današnja podgorička “Pobjeda”.

Vujošević je naveo da je preko Facebook primio više uvredljivih poruka zbog toga što se u spotu poljubio sa glumcem Bulatovićem.

Spot prikazuje grupu mladića koji sa velikim uzbuđenjem prate fudbalsku utakmicu. U momentu kada njihov tim pobeđuje, dvojica od njih se strasno poljube.

Vujošević je naveo da su on i Bulatović napustili Podgoricu da bi se “odmorili od konstantnih pritisaka ” koje doživljavaju nakon objavljenog TV spota.

Vujošević je rekao da mu devojka nije zamerila zbog toga što je snimio pomenuti spot, a Bulatović je kazao da mu je majka zabrinuta za njegovu bezbednost.

Nevladina organizacija koja promoviše pravo na drugačiju seksualnu orijentaciju, LGBT forum progres, prijavila je policiji pretnje Vujoševiću i Bulatoviću.

Iz policije je saopšteno da rade na otkrivanju pošiljalaca pretećih poruka.

Da li su japanski brendovi “izgubili trku”?

Japan je godinama dominirao svetom tehnologije, ali da li su dostignuća Applea, Microsofta i ostalih ugrozili imidž – i profit – tamošnjih brendova?

Tokio (Foto: Morio/Wikimedia Commons)

Tehnologija uzbuđuje svakoga, ali je u Japanu ona podignuta na viši nivo.

Čitavi kvartovi u Tokiju su posvećeni robotima, kompjuterima, gedžetima i velikim prodavnicama elektronike.

Međutim, poslednjih godina japanski brendovi suočili su se sa više izazova no ikad jer su konkurentske firme iz Južne Koreje, Kine i SAD mnogo napredovale i sustigle Japance po kvalitetu.

Japanci su u skladnom braku sa tehnologijom već decenijama i njihova lojalnost domaćim brendovima dobro je poznata. Međutim, dok su nekada skoro svi brendovi u prodavnicama bili japanski, unosno tržište Dalekog istoka postalo je meta za brojne druge firme.

A to je uticalo na profit.

Iako Canon raste – što se uglavnom pripisuje uspehu na tržištima u razvoju poput Kine i Indije – ostali ne stoje baš tako dobro.
Panasonic je nedavno predvideo godišnji neto gubitak od 420 milijardi jena (5,5 mlrd dolara).
HITACHI je takođe prijavio pad od 48% u svom kvartalnom izveštaju, a ni ostali nisu u boljoj situaciji.
Sony – jedan od najvećih japanskih brendova – očekuje gubitke u visini od milijardu dolara u ovoj fiskalnoj godini.

Dok neki za probleme okrivljuju globalnu ekonomsku krizu i zemljotres i cunami koji su ovu zemlju zadesili početkom godine, drugi smatraju da problem možda leži u samoj proizvodnji japanskih kompanija.

“Sony Walkman je bio jedan od najdragocenijih svetskih brendova”, kaže Stiv Nagata, konsultant za preduzeća koja žele da se presele u Japan. “Međutim, nisu ispratili tempo koji je svet nametao. Kada se pojavio iPod oni su mu se ‘suprotstavili’ MiniDiscom koji su zadržali, verovatno, mnogo duže nego što je trebalo.

Nisu uspeli da održe korak sa novom digitalnom tehnologijom. Sada su se povratili ali su izgubili mnogo u međuvremenu.”

Ta “greška” je, kaže Nagata, samo jedna od nekoliko koje japanska preduzeća prave već godinama; iako je direktor Sonyja Hauard Stringer uveren da bi ta kompanija sigurno imala veliki profit da nije bilo cunamija.

Globalizacija

Japan je jedna od prvih zemalja koja je prihvatila 3G tehnologiju i flip telefone, ali od tada uglavnom stoji u mestu.

Oko 6% populacije ove zemlje koristi smart telefone, u poređenju sa 30% u SAD i Velikoj Britaniji, pokazuje istraživanje Google Mobile Marketing Association.

I tajvanske, kineske i korejske firme polako preuzimaju primat snižavanjem cena i napornim i agresivnim radom na povećavanju udela na tržištu.

Ta situacija još više otežava položaj Japana jer snaga jena čini proizvodnju i izvoz mnogo skupljim.

Iako je državna pomoć obezbedila japanskim preduzećima domaće tržište, usled sve veće globalizacije IT sektora neki taj potez više vide kao prokletstvo nego blagoslov.

“Kada je Japan bio centar tehnologije, oni su preduzeli dosta mera za zaštitu ovog neverovatno unosnog domaćeg tržišta”, kaže Nagata. “Ali zaštita se, na neki način, završila njihovim proterivanjem sa globalnog tržišta.

Oni nisu baš obraćali pažnju na brz rast i potražnju ostalog tržišta i sada je dosta japanskih elektronskih proizvođača zarobljeno, kajući se što nemaju veću ulogu na globalnom tržištu.”

Kultura lojalnosti

Inovacije iz Applea i Microsofta (bar kada je o igricama reč) osigurale su SAD-u “vlast” na Dalekom istoku.

I baš kao što je teško naterati japanske kupce da promene mišljenje zbog snažnog osećaja lojalnosti, kad jednom prestanu da kupuju određeni brend, teško ih je ponovo pridobiti.

Sony, Toshiba i Hitachi uzvraćaju udarac spajanjem svojih malih biznisa proizvodnje LCD-a. U javno-privatnom partnerstvu, stvaranje najvećeg svetskog proizvođača ekrana osetljivog na dodir daje nadu da će japanske kompanije postati još konkurentnije.

Ali ti prilagođeni hardveri i skupi gedžeti sa jednom svrhom – tržište koje postoji samo u Japanu – više nije isplativo kao nekad.

A lako je videti zašto je situacija takva. Kako se tehnologija kreće u pravcu sve mobilnijih i pristupačnijih uređaja, nekada jedinstvena proizvodnja sada je izložena riziku da bude podrivena pod navalom jeftinih i jednostavnih aplikacija.

Na primer, zašto bi neko kupio uređaj sa jednom (konkretnom) namenom za 100 dolara ako aplikacija sa istom funkcionalnošću košta 3 dolara?

Neumoljivi marš globalizacije čini se da je udario Japan tako teško, da je pitanje da li domaći tehnološki giganti mogu da urade nešto kako bi zaustavili sadašnje probleme.

Ali, kao što je gospodin Stinger rekao Wall Street Journalu: “Imate loše godine iza sebe, trik je da ih prebrodite, naučite nešto iz njih, proživite ih podignute glave i shvatite zašto i kada treba da se menjate.”

Japanci su i dalje strastveni ljubitelji tehnologije, što nije zanemarljiva činjenica. Japanski proizvođači samo treba da se potrude da budu jednako strastveni i kada je reč o njihovim brendovima.